Prirodno-geografske odlike Republike Južni Sudan

Priredio: Marko Drašković

Zvaničan naziv ove zemlje je Republika Južni Sudan. Etimološki korijen naziva zemlje potiče iz njenog ranijeg položaja u Sudanu, prije sticanja nezavisnosti. U prevodu sa arapskog „balid-as-sudanˮ, znači zemlja crnih (naroda). Ima površinu od oko 644329 km², a prema podacima iz jula 2018 godine ima oko 12340000 stanovnika, a iz tog proizilazi da ima gustinu naseljenosti od oko 16 sta/km². Glavni grad države je Džuba.

Južni Sudan je afrička zemlja koja se nalazi na dodiru tri veće regionalne cjeline, sjeverne, centralne i istočne Afrike, ali se ipak ubraja u sjevernu. Graniči se sa šest zemalja, u ukupnoj dužini granica od oko 6018 km. Na sjeveru se graniči sa Sudanom (2158 km), na zapadu sa Centralnoafričkom republikom (1055 km), na jugu – jugozapadu sa DR Kongom (714 km), na jugu sa Ugandom (475 km), na jugoistoku sa Kenijom (317 km) i na istoku sa Etiopijom (1299 km). Treba istaći da granica između Sudana i Južnog Sudana nije konačna već predstavlja samo usklađenu granicu iz 1. januara 1956. god. Konačna dužina ove granice će se znati kad se dese progovori o konačnoj demarkaciji.


Sliaka 1. Geografski položaj Južnog Sudana

Geologija Južnog Sudana se kreće od prijekambrijskih kristalastih stijena do kvartarnih nekonsolidovanih aluvijalnih naslaga. Značajni periodi erozije tokom paleozojske i mezozojske periode uklanjali su većinu sedimentnog pokrivača. Tektonski pokreti tokom perioda paleogena i neogena (srednji i gornji tercijar) doveli su do formiranja velikih bazena preko južnog Sudana i Južnog Sudana. Uglavnom imaju pravac od sjeverozapada ka jugoistoku, upravno na centralnoafričku zonu smicanja u centralnom Sudanu.

Slika 2. Reljef Južnog Sudana

Sa geomorfološkog aspekta u Južnom Sudanu mogu se uočiti dvije cjeline: ravničarski sjever i visoravanski jug. Najznačajnije visoravni se protežu duž granica sa Ugandom i Kenijom, dok centralni dio zauzima plato visine između 400 i 700 m. Bijeli Nil teče od juga k sjeveru zemlje i predstavlja najznačajniju i predstavlja najznačajniju geografsku cjelinu u zemlji i to sa više aspekata, a najznačajniji je za navodnjavanje jer ga lokalno stanovništvo najviše koristi za te potrebe. Prema podacima iz 2012. godine navodnjava se oko 1000 km² površine. U središnjem dijelu zemlje dominira velika močvara, površine više od 100000 km², koja se hrani vodom Bijelog Nila. Najniži predjeli u zemlji jesu zone u dolini Bijelog Nila sa visinom od oko 381 m, dok je najviša tačka zemlje planinski masiv Kinjeti sa visinom od 3187 m.

U Južnom Sudanu vlada tipična tropska klima. Zime su dosta tople i sušne, dok su ljeta sa nešto manjim vrućinama i dosta kišovita. Što se tiče količine padavina u cijeloj zemlji se kreće između 800 i 1100 mm/godišnje, minimum je zimi (kad kiša gotovo i da ne pada) dok je maksimum ljeti (obično u avgustu). Najsušnija oblast je krajnji jugoistok na granici sa Kenijom, tu padne ispod 700 mm/godišnje. Tokom zime vrućine mogu dostići i do 40°C, pogotovo u nižim nadmorskim visinama, dok u istom periodu na planinskim vrhovima može da se spusti i do 10°C.

Slika 3. Geološka karta Južnog Sudana

U hidrografskoj slici zemlje dominiraju, već pomenuti hidrološki objekti. Rijeka Bijeli Nil, koja je i hidrografska kičma zemlje, a i kičma razvoja poljoprivredne aktivnosti kojom se stanovništvo najviše bavi. Takođe, tu je i talmatološki objekat u centralnom dijelu zemlje koji se naziva Sudd i zauzima značajnu površinu od oko 100000 km².

Što se tiče zemljišta, preovladavaju alkalna zemljišta. Uglavnom su to teške gline, takozvane glinuše, koje često pucaju. Najveće rasprostranjenje imaju u zoni oko močvare Sudd. Dominantna vegetacija je savanska, manje ili više sušna u zavisnosti od područja, dok se na jugozapadu nalaze i šume, a u nekim oblastima kroz koje prelaze rijeke postoje močvare, uključujući i Sudd, najveću močvaru na svetu, koja se nalazi na sjeveru duž Bijelog Nila i njegovih pritoka, koji su izgubljeni u bezbroj jezera, kanala, laguna, pokriveni su vodenim biljkama i nastanjeni velikim brojem vrsta kopnenih životinja i ptica.


Literatura:

www.archive.org/details/mayweintroduceso00smit/page/16

www.earthwise.bgs.ac.uk/index.php/Hydrogeology_of_South_Sudan#Surface_water

www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/od.html

www.climatestotravel.com/climate/south-sudan

www.britannica.com/place/South-Sudan


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *