Priredio: Strahinja Živaljević
Brdo Ljubović (101 mnv) je hum koji se nalazi blizu centra Podgorice. Predstavlja kao i Gorica park šumu i podgoričko izletište. Sa zapadne, južne i istočne strane je okruženo naseljem Zabjelo, a sa sjevera naseljem Stara Varoš. Značaj brda mijenjao se kroz istoriju. Brdo je u XX vijeku pošumljeno kao i brdo Gorica. Na izletištu se nalazi pješačka i biciklistička staza, uređen mobilijar i zelene površine, a probijen je i savremeni put koji obuhvata najvažnije tačke za šetanje, sport i rekreaciju. Put nije dostupan motornim vozilima. Iako su humovi kupastog oblika ipak svaki od njih poprima određeni pravac, a Ljubović se pruža pravcem sjeverozapad-jugoistok. Istorija: Za vrijeme turske vladavine Osmanlije su na vrhu Ljubovića imali veliki zemljani šanac, odnosno rov (brdo tada nije bilo pošumljeno) koji im je služio za odbranu Podgorice. Nakon okupacije Crne Gore (1941. godine), Italijani su ga koristili kao tačku za nadgledanje grada. Okolina: Uz istočne padine Ljubovića nalazi se zgrada Seizmološkog zavoda Crne Gore, a malo sjevernije je sportsko strelište Ljubović. Nadomak brda se nalazi i jedan od nekoliko lokaliteta, na kojima su okupatori tokom NOR-a, strijeljali oko stotinu boraca i rodoljuba, a na tom mjestu je, posle rata, uređeno spomen groblje. Takođe, nedaleko uz brdo se naslanja i JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“. Ljubović je u međuvremenu pošumljen, a prije neku godinu su uređene staze za šetače i postavljen najnužniji mobilijar.
Slika 1. Brdo Ljubović
Autor: Strahinja Živaljević
Predstavlja kao i Gorica kupasto krečnjačko uzvišenje obraslo borovima i samoniklim vrstama trave i ljekovitog bilja.
U reljefu i pored dobre pošumljenosti štrče jasno krečnjački blokovi i to na istočnoj i sjevernoj strani uzvišenja gdje je krečnjačka erozija (korozija) uzela najviše maha, a postoji i manja pećina na sjevernoj strani uzvišenja.
Krečnjačka osnova brda uglavnom je zamaskirana vegetacijom raznog tipa. Na reduciranje uzvišenja utiče više erozija kao što su: kraška, pluvijalna erozija kao i temperaturno razoravanje, organogeno (biogeno) razoravanje.
Korozija je najjača na istočnoj i sjevernoj strani brda gdje su vidni krečnjački blokovi izrezbareni litoklazama, ali kraški mikro oblici u reljefa još nisu razvijeni na brdu. Pošto je Podgorica humidno područje zastupljena je i pluvijalna erozija. Rječna erozija je imala većeg uticaja u prošlosti kad je Morača u ovom području nanijela debeli fluvioglacijalni materijal, dok je sada brdo prostorno udaljeno nekoliko stotina metara od same rijeke. Temperaturno razoravanje je najjače u ljetnjim mjesecima.
Organogeno razoravanje uz koroziju ima najviše uticaja na aplanaciju terena. Ono se ogleda u snazi korijenskog sistema (samoniklih trava, ljekovitog bilja i zasađenih borova) koji drobi krečnjačku podlogu. Brdo je hidrološki suvo bez nadzemnih tokova u vidu izvora ili vrela. Na vrhu brda nalazi se nekadašnja kaptaža vodovoda za Zabjelo koja je do nedavno radila.
Literatura:
Radojičić, B. (2008). Geografija Crne Gore-Prirodna osnova, knjiga I. Podgorica: DANU. Radojičić, B. (2015). Crna Gora-Geografski enciklopedijski leksikon. Nikšić: Filozofski Fakultet. Petrović, D., Manojlović, P. (2003). Geomorfologija. Beograd: Geografski Fakultet.
http://podgorica.me/db_files/Urbanizam/PUP/pup.pdf