
Priredio: Ivan Mijanović
Regosoli ili sirozemi (rhegos - pokrivač) predstavljaju grupu slabo razvijenih zemljišta. Ova vrsta zemljišta nastaje na rastresitim supstratima koji se lako fizički troše i usitnjavaju (recentni aluvijum, deluvijum i eolski nanos, kao i vulkanski sedimenti). Pošto predstavljaju rani stadijum pedogeneze nemaju široko rasprostranjenje, jer su glinasti i ilovasti nanosi
ravnica. Ova zemljišta imaju po pravilu potpuno razvijen zemljišni pokrivač sa dobro razvijenim zemljištem. To su obično sekundarna zemljišta, koja su nastala ili nastaju poslije erozijom odnesenog zemljišta.
Po pravilu, regosoli su zemljišta sa malo humusa, neutralna ili slabo kisjela. Odlikuju se velikim procentom sadržaja skeleta, sa malo humusa, niskog sadržaja praha i dr., tako da su veoma propustljiva za vodu, što ima za posledicu da su najsuvlja i
najtoplija zemljišta.
Na regosolima su razvijene pojedine kserofitne vrste biljaka, kao što su zeljaste - korovske i drvenaste vrste
biljaka. Ova grupa zemljišta predstavlja rastresiti materijal, različite boje, koja zavisi od boje materijala, i različite dubine, koja se kreće od nekoliko cm, pa do nekoliko desetina cm.
Regosoli su karakteristični za zemljišta padine jaruga, na odlagalištima dnevnih kopova, nasipima i drugim antropogenim
tvorevinama. Najrasprostranjeniji su u aridnim područjima, ali se javljaju i u hladnim zonama (u tim zonama javlja se kod njih permafrost unutar dva metra). Regosoli zauzimaju oko 2 % kopnene površine, uglavnom su karakteristični za sjevernu
Kinu, Grenland, Antarktik, Bliski Istok i sjeverozapadnu Australiju.
Regosoli se dijele na podtipove:
1. silikatni sirozem;
2. silikatno-karbonatni sirozem;
3. pjeskovito-dolomitni sirozem.
Sva tri podtipa sirozema javljaju se u Crnoj Gori, s tim što se prva dva sreću sporadično i na malim površinama, dok
se treći podtip javlja mnogo češće i na relativno većoj površini.