Priredio: Ivan Mijanović
Rigosoli pripadaju antropogenim zemljištima, koji nastaju tehnološkim postupkom rigolovanja zemljišta, i tim postupkom dolazi do miješanja dva ili više horizonata ili slojeva do dubine rigolovanja (60 do 70 cm). Tako nastaje novi P horizont i zemljište znatno izmjenjenih osobina. Ovaj horizont nastao je dubokom obradom koja se u prošlosti obavljala ručno, a danas specijalnim plugovima (rigolerima). Ovakva obrada predstavlja obavezni dio pri podizanju višegodišnjih zasada vinove loze, voćnjaka i šumski zasadi. Prilikom rigolovanja dolazi do izmjene boje, mehaničkog sastava, sadržaj CaCO3, humus, kao i neke morfološke i fizičke osobine – struktura, zbijenost, aeracija i dr.
U okviru rigosola, mogu se izdvojiti podtipovi:
Zemljište vinograda ili vitosol;
Zemljište intenzivnih voćnjaka;
Ratarsko-povrtarska zemljišta.
Rigosoli u Crnoj Gori nemaju veliko rasprostranjenje. Najveće površine rigosola se rasprostiru u Podgorici, Baru, Tivtu, Ulcinju i dr.
