Klif

Klif je strm odsjek, koji se u vidu nekakvog zida uzdiže iznad površine mora, a nastaje kao posledica rada talasa koji se razbijaju o stjenovite obale. U visini do koje se prostire uticaj talasa, vrši se intezivno potkopavanje obale i dolazi do obrazovanja talasne potkapine. Tokom dužeg vremenskog perioda i intezivnog potkopavanja obale, djelovi koji se nalaze neposredno iznad talasne potkapine gube svoju stabilnost i oburvavaju se pod uticajem zemljine teže. Pod uticajem navedenih procesa, obala dobija svoj novi oblik u vidu strmog stjenovitog odsjeka (klif). Naizmjeničnim stvaranjem talasnih potkapina, njihovim propadanjem i ponovnim stvaranjem klifa, obala se pomjera i biva sve strmija. Kolika će biti visina i nagib klifa, zavisi od inicijalnog reljefa, litološkog sastava i sklopa obale. Visina klifova može biti od nekoliko metara do nekoliko stotina metara, dok im nagib može biti gotovo vertikalan. Kada su obale izgrađene od mekših stijena i niske su, na takvim obalama klifovi imaju znatno manje dimenzije nego u slučaju naprijed navedenih situacija. Visina takvih klifova je od nekoliko desetina decimetara do najviše nekoliko metara, dok im nagib rijetko prelazi 30°.

Klifovi su tipični za obalu Francuske u Normandiji, zatim za obale Engleske kod Dovera, kao i za južne obale Australije. Na obalama Jadranskog mora, klifovi se javljaju na spoljašnjim stranama ostrva, koje su okrenute ka pučini.