Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Uvale predstavljaju oblike u kraškom reljefu. One su zatvorene i dublje depresije, koje su dugačke od 500 do 1 000 m, širinama od 200 do 300, pa i više metara, a dubinama nekoliko desetina metara.…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Barhani predstavljaju jedan od tipova dina, koje imaju oblik srpa ili polumjeseca, a nastaju duvanjem vjetra iz jednog pravca. Ona strana barhana koja je okrenuta prema vjetru, znatno je ispupčenija, dok je unutrašnja zavjetrinska strana…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović U Subartičkim djelovima kopna, tokom zimskih mjeseci, javljaju se temperature, koje su znatno niže nego što ljetnji mjeseci imaju pozitivne vrijednosti temperature. Ovome se mora dodati i činjenica, da se voda koju zemljište upije tokom…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Cirkom se označava mjesto na kojem dolazi do stvaranja dolinskog lednika. On predstavlja udubljenje koje ima oblik amfiteatra koje je sa jedne strane otvoreno prema planinskom podnožju, i čije su stjenovite strane strme i imaju…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Uadi predstavljaju jaruge ili klance na Bliskom istoku ili na sjeveru Afrike, i suvi su tokom većeg dijela godine, a prižaju se u dužini od nekoliko desetina do nekoliko stotina ili hiljada kilometara, dok im…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Rječna ostrva tj. ade nastaju nagomilavanjem rječnog nanosa u koritima velikih ravničarskih i nizijskih rijeka, koje imaju sasvim mali pad, a velike količine transportovanog sitnog materijala. Na onim djelovima rječnog toka gdje se u koritu…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Aluvijalne ravni predstavljaju prostrane nanosne ravnice, koje se nalaze oko rječnih korita. One nastaju akumuliranjem rječnog nanosa prilikom migracije rječnih korita ili prilikom izlivanja rječnih tokova iz korita i plavljenjem dna doline. Naziv aluvijalnih ravni…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Klif je strm odsjek, koji se u vidu nekakvog zida uzdiže iznad površine mora, a nastaje kao posledica rada talasa koji se razbijaju o stjenovite obale. U visini do koje se prostire uticaj talasa, vrši…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Talasna potkapina je polupećina u gotovo vertikalnoj obali, a nastaje kao posledica abrazionog djelovanja talasa na stjenovitu obalu. Ove svojevrsne pećine nastaju direktim udaranjem talasa u nivou mlata, pri čemu dolazi do otkidanja pojedinih komada…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Zemljane piramide ili glavutci, predstavljaju poseban vid rđavog zemljišta, i imaju izgled stubova nepravilnog oblika, čija visina može dostizati nekoliko desetina metara i imati prečnik od nekoliko metara. Građu zemljinih piramida čini slabo vezani materijal,…
