Vrtače

Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Vrtače su udubljenja u krečnjacima široka do 200-300 m, a neke su čak i veće. Širina im se kreće 20-50 m, dok im je dubina 5-10 m, a neke mogu imati dubinu i više desetina…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Vrtače su udubljenja u krečnjacima široka do 200-300 m, a neke su čak i veće. Širina im se kreće 20-50 m, dok im je dubina 5-10 m, a neke mogu imati dubinu i više desetina…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Prevlaka (tombolo) je sprud koji spaja kopno sa obližnjim ostrvom, a izrađen je od pjeskovitih i šljunkovitih nanosa. Nakon stvaranja prevlake koja povezuje kopno i obližnje ostrvo, samo ostrvo preobraća se u poluostrvo. Prevlaka nastaje…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović To su duboke depresije, koje su zatvorene ili poluzatvorene, a izdužene u pravcu pružanja slojeva. Dugačke su od 2 do 60 i više km, a široke od nekoliko stotina metara, pa do 10-15 km. Dno…
Priredila: Pava Savićević Eolska erozija predstavlja geomorfološki proces izgrađivanja oblika u reljefu djelovanjem mehaničke snage vjetra. Naziv eolske erozije potiče od imena Eol, grčki bog vjetra. Vjetar se javlja skoro na svim područjima Zemljine površine i veoma su rijetka i…
Priredila: Pava Savićević Glacijalna erozija ili poznata još kao egzaracija jeste geomorfološki proces izgrađivanja oblika u reljefu mehaničkim radom lednika. Led, svojim kretanjem preko Zemljine površine, odadire podlogu i stvara karakteristične oblike reljefa koji se još izdvajaju kao glacijalni oblici.…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Rđave zemlje ili bedlends, su vrsta suvog terena, gdje mekše sedimentne stijene i glinom bogata zemljišta, bivaju erodirana od strane vjetra i vode. Ona ne predstavljaju poseban denudacioni oblik, već pojavu intezivnog jaružanja na većem…
Priredili: Marko Čabarkapa, Ivan Mijanović Škrape su uske paralelne brazde na golim krečnjačkim površinama, između kojih se nalaze oštri grebeni. Nastaju na strmim krečnjačkim površinama, slivanjem atmosferske vode i njenim hemijskim djelovanjem. Ako su uobljene označavaju se kao čebelji, ali…
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Okeanski lanci (hrptovi) najcjelovitija su morfotektonska struktura i najveći planinski sistem na Zemlji. Njihovo postojanje kao izrazitih, ali odvojenih elemenata reljefa po dnu mora bilo je poznato još u drugoj polovini XIX vijeka, na primjer…
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Proučavanje podmorskog reljefa okeana i mora pokazuje da je, na mnogim mjestima, polazeći od obale, nagib dna obično malen i da se na većoj ili manjoj udaljenosti od obale pruža uronjena platforma koja je u…
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Dubokomorski rovovi su druga glavna i najveća reljefna cjelina mora jer obuhvataju 260,106.000 km2 ili 71,6% dna Svjetskog mora. Dubokomorski rovovi vrlo su duge i uske depresije strmih strana, koji u poprečnom presjeku imaju oblik…