Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Veličina morskih doba se mjeri redovnim osmatranjem visine nivoa vode na vodomjerima. U većim lukama postoje specijalni aparati – mareografi, koji automatski ispisuju mareograme – linije koje pokazuju promjene nivoa mora u toku određenog vremena.…
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Veličina morskih doba na okeanskim ostrvima iznosi prosječno oko 80 cm (ima i izuzetaka – na Kanarskim ostrvima do 2,5 m) i u osnovi se poklapa sa proračunima statičke teorije. U blizini obala nastaju velike…
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Veoma značajne promjene događaju se u obliku talasa i kod samog talasanja pri približavanju obalama. U njihovoj blizini nalaze najveću prepreku pravilnom i slobodnom kretanju, pa je zato na tim djelovima mora talasanje vrlo nepravilno,…
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović U užem smislu pod pojmom obale podrazumjeva se granična crta između obale i kopna. Kako je more kategorija koja je pokretna, to jeste nema stalni karakter, granična linija se stalno mijenja. Ali pošto se morska…
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Golfska struja je najproučenija morska struja. Ime je dobila po tome što dio njenih voda potiče iz Meksikanskog zaliva (Golf, golfo). Evropski pomorci su je upoznali u prvoj polovini XVI vijeka, koristeći je za brži…
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Proučavanjem Zemlje i njenog oblika znamo da bi ona imala elipsoidan oblik samo onda kada bi bila čitava obavijena morskom vodom, iste visine, tj. kada bi predstavljala vodenu loptu i kada uz to ne bi…
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Pored godišnje (horizontalne) raspodjele postoje i vertikalne promjene u salinitetu Svjetskog mora. Vertikalne promjene u raspodjeli slanoće objašnjavaju se halobatičnim linijama. To su crte koje pokazuju tok (hod) određene slanoće od nulte površine do odgovarajuće…
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Ponekad se na okeanima pojavi vrsta talasa koja je izazvana subokeanskim zemljotresima, dislokacijama, vulkanskim eksplozijama i erupcijama. Zemljotresi postaju na dnu okeana odakle se prošire do površine i tu mogu proizvesti dosta čudnovato, a pri…
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Salinitet se na okeanskim pučinama kreće od 32-38‰ i on, se smatra konstantnim dok se u morima i zalivima često javljaju kolebanja. Na okeanima se kao i u morima najveće količine soli nalaze u onim…
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović Najvažniji tip okeanskih talasa izazvan je uticajem vjetra. Kad vetar počne djelovati izazove na morskoj površini nejednaku podjelu pritisaka, jer nikad ne duva istom, nepromjenljivom jačinom nego na mahove, nepravilnim, slabijim i jačim udarima. Na…
