Priredio: Strahinja Živaljević
Dajbabska gora (172 m.n.v.) je brdo na jugu Podgorice. Nepravilnog je oblika s obzirom da se sastoji od dva uzvišenja čiji pravac pružanja nije jedinstven (Slika 1). Na sjeveru ga okružuju naselja Dahna i Zabjelo, na istoku naselje Zelenika, dok na jugu i zapadu je omeđeno naseljem Dajbabe (Gornje i Donje Dajbabe) po kome je i dobilo ime. Slabo je pošumljeno kao i Malo brdo, a deforestacija je učestala usljed ljetnjih požara. Na brdu se nalazi Kontrolni centar Agencije za Telekomunikacije Crne Gore, a u njegovom južnom podnožju i manastir Dajbabe. Ranije je brdo korišteno za pašu koza, (danas mnogo rjeđe) a probijen je kolski put i napravljene sprave za treniranje tako da je uzvišenje znatno valorizovano kao Gorica i brdo Ljubović.

Slika 1. Dajbabska gora
Autor: Strahinja Živaljević
Dajbabska gora predstavlja krečnjačko-travnati hum na jugu Podgorice. Brdo je kamenito i uglavnom obraslo travom i niskim rastinjem dok drveća ima samo po obodu brda. Brdo je nepravilnog oblika i sastoji se iz dva povezana uzvišenja sjevernog i južnog gdje se na sjevernom nalazi najviši vrh na 172 m.n.v. Između njih se nalazi međubrdsko sedlo. Oba uzvišenja predstavljaju jedinstvenu geomorfološku cjelinu. Njihov pravac pružanja nije jedinstven, pa sjeverno uzvišenje zauzima pravac istok-zapad, a južno uzvišenje sjeveroistok-jugozapad. Na brdu se mogu sresti škrape tipa rnguza, eventualno kamenice i kraća pećina koja je dio manastira Dajbabe. Od erozija zastupljene su sledeće: kraška, pluvijalna, denudacija, temperaturno razoravanje, biogeno razoravanje. Kraška erozija nije uhvatila jačeg maha pa se mogu sresti mlade škrape tipa rnguza i omanje kamenice. Pluvijalna erozija je zastupljena kao i na svim brdima Podgorice.
Denudacija se javlja samo uz probijeni asfaltni put koji vodi do sjeveroistočnog dijela brda gdje je izgrađen toranj tj. Kontrolni centar Agencije za Telekomunikacije Crne Gore. Duž puta ostala je ogolićena stijenska masa na kojoj se vrši proces denudacije. Temperaturno razoravanje je najintezivnije u ljetnjim mjesecima. Biogeno razoravanje je i na ovom uzvišenju uz krašku eroziju najdominantniji faktor uravnjivanja terena. Ovdje primat ima korijnski sistem samoniklih trava i ljekovitog bilja jer je drveća malo i to po obodu brda baš kao i na Malom brdu. Fluvijalna erozija je ranije imala većeg uticaja kada je donijela fluvioglacijalni materijal i uravnila teren oko huma. Danas je erozivni uticaj Morače sveden na njeno rječno korito. Iako se nalazi na svega par stotina metara od Morače brdo je nadzemno gledano hidrološki suvo. Kulturno-istorijski značaj Dajbabske gore ogleda se u postojanje Manastira Dajbabe koji nosi ime po istoimenom selu koje se nalazi u podnožju huma. „Manastir Dajbabe posvećen Uspenju Presvete Bogorodice je pravoslavni manastir u blizini sela Dajbabe po kome je dobio ime, kod Podgorice“.
Manastir Dajbabe-otvoreni muški manastir u Crnoj Gori, nalazi se na četvrtom kilometru od glavnog grada Podgorice (Slika 2). Ovaj manastir sa mnogovjekovnom istorijom obiluje neobičnim sadržajem i izgledom pećine u vidu krsta. U tim katakombama iz III vijeka n.e., od progona su se sklanjali prvi hrišćani. U crkvi se nalaze mošti Svetogprepodobnog Simeona Dajbabskog čudotvorca. Manastir je osnovan 1897. godine.

Slika 2. Manastir Dajbabe
Autor: Strahinja Živaljević
Literatura:
Radojičić, B. (2008). Geografija Crne Gore-Prirodna osnova, knjiga I. Podgorica: DANU. Radojičić, B. (2015). Crna Gora-Geografski enciklopedijski leksikon. Nikšić: Filozofski Fakultet. Petrović, D., Manojlović, P. (2003). Geomorfologija. Beograd: Geografski Fakultet.
http://podgorica.me/db_files/Urbanizam/PUP/pup.pdf