Tektonika ploča
Priredio: Marko DraškovićTektonika ploča ili globalna tektonika je teorija koja objašnjava pomjeranja litosfernih ploča Zemljine kore velikih razmjera. Naime, ova teorija tretira litosferu kao sistem raskomadanih i pokretljivih ploča, koje plivaju po astenosferi. Ta dešavanja je zapazio i veoma lako objasnio njemački meteorolog Alfred Vegner u njegovoj teoriji o kretanju kontinenata – „kontinentalnom driftu“. On […]
Geografsko rasprostranjenje vulkana na Zemljinoj površini
Priredila: Pava SavićevićGeografski raspored i pružanje vulkanskih oblasti na Zemlji poklapa se sa tektonski nestabilnim područjima Zemljine kore. Ta uzajamna povezanost, naravno, nije slučajna. U labilnim djelovima Zemljina kora je izložena različitim tektonskim pokretima i poremećajima koji se manifestuju kroz duga vremenska razdoblja. Naročito je upadljiva podudarnost pružanja vulkanskih zona sa Sredozemnom i Pacifičkom zonom […]
Zemljotresi
Priredio: Ivan MijanovićNauka koja se bavi ispitivanjem procesa koji utiču na nastajanje zemljotresa, njihovim prognoziranjem i posledicama koji oni imaju na prirodnu i objekte stvorene ljudskom radom, naziva se seizmologija. Zemljotresi su jedna od najrazornijih sila prirode i oni predstavljaju kratkotrajna podrhtavanja tla. Javljaju se na zemljinoj površini ili pod vodom, ali je njihovo žarište […]
Tipovi vulkana
Priredila: Pava SavićevićPo načinu rada i po sastavu izbačenih materijala vulkani su veoma različiti. Lava se sastoji uglavnom od silikata i po sadržaju SiO2 dijelimo je na kisjelu i bazičnu. Kisjele lave su po pravilu sporije i kreću se do 5 km/h zbog izražene viskoznosti, dok se bazične kreću i do 30 km/h.U zavisnosti od […]
Vulkani
Priredila: Pava SavićevićVulkanizam predstavlja jedan od najznačajnijih geoloških procesa u stvaranju i razvitku Zemljine kore. Nijedna oblast na Zemlji, bila to kontinent, okeanski basen, planinski sistem ili platforma, nije stvorena bez učešća vulkanizma.Vulkani predstavljaju pojave na površini Zemlje u vidu otvora kroz koji iz unutrašnjosti Zemlje stalno ili povremeno izbijaju vreli gasovi, lava i komadi […]
Modifikatori intenziteta hemijske erozije
Priredio: MarkoDraškovićU prirodi veliki broj elemenata (faktora ili modifikatora) djeluje na raspadanje stijena. Kako se pod njihovim uticajem lokalno mijenja intenzitet djelovanja osnovnih elemenata hemijske erozije, to se oni smatraju modifikatorima. Mogu se podijeliti u dvije grupe: prirodne i antropogene. Prirodni ili fizičko geografski su primarni, a uticaj antropogenih modifikatora je prostorno i vremenski jako […]
Mehaničko raspadanje stijena
Priredio: MarkoDraškovićProces fizičkog ili mehaničkog raspadanja stijena se vrši samim drobljenjem stijenske mase, gdje imamo situaciju da izostaju hemijski procesi. Mehaničko razoravanje uslovljeno je klimatskim determinantama, tako da klimatske karakteristike mjesta u kojem se ovaj proces odvija predstavljaju osnovni agens. Iako mehaničko raspadanje stijena u prirodi postoji kao poseban proces, ne može se poreći činjenica […]
Hemijsko raspadanje stijena
Priredio: MarkoDraškovićPrilikom dejstva hemijske erozije stijene mijenjaju svoj hemijski sastav. Ovim procesom ishodišna stijena u potpunosti gubi prvobitnu kompaktnost i prvobitni mineralni i hemijski sastav. Osnovni agens je atmosferska, površinska i podzemna voda koja je obogaćena raznim rastvorenim gasovima i organskim i neorganskim materijama. Najjači proces hemijskog raspadanja se javlja u uslovima tropske vlažne klime […]
Delte
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićDelte predstavljaju prostrane nanosne ravnice, smještene na ušćima većih rijeka koje se ulivaju u jezera, mora ili okeane. Prilikom ulivanja, rijeke gube svoju mehaničku i transportnu snagu, i tada talože cjelokupni rječni materijal koji nose. Nagomilavanjem ovog nošenog materijala, vrši se zatrpavanje plitkog obalskog pojasa pored morskog basena i preobraća u akumulativnu […]
Vulkanski krater
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićVulkanski krater je geomorfološki oblik koji je vezan za vulkane. On ima oblik kružnog lijevkastog ili kotlastog otvora na vrhu vulkanske kupe. Upravo kroz ovaj otvor iz Zemljine unutrašnosti izbijaju na površinu čvrste, tečne i gasovite mase. Krater je najširi u gornjim djelovima, dok se prema dnu sužava u vertikalni cilindrični kanal […]
Kraške uvale
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićUvale predstavljaju oblike u kraškom reljefu. One su zatvorene i dublje depresije, koje su dugačke od 500 do 1 000 m, širinama od 200 do 300, pa i više metara, a dubinama nekoliko desetina metara. Dno vrtača je prekriveno vrtačama ili se na njihovom dnu pojavljuje debeli pokrivač od gline ili rastresitog […]
Barhani
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićBarhani predstavljaju jedan od tipova dina, koje imaju oblik srpa ili polumjeseca, a nastaju duvanjem vjetra iz jednog pravca. Ona strana barhana koja je okrenuta prema vjetru, znatno je ispupčenija, dok je unutrašnja zavjetrinska strana udubljena. Spoljašnja strana barhana koja se nalazi pod direknim uticajem vjetra blaže je nagnuta, dok je unutrašnja […]
Stalno zamrznuto zemljšte (permafrost) ili tjel
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićU Subartičkim djelovima kopna, tokom zimskih mjeseci, javljaju se temperature, koje su znatno niže nego što ljetnji mjeseci imaju pozitivne vrijednosti temperature. Ovome se mora dodati i činjenica, da se voda koju zemljište upije tokom toplijeg dijela godine, zamrzne tokom zimskog perioda i ostaje tokom većeg dijela godine u tom stanju. Taj […]
Cirk
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićCirkom se označava mjesto na kojem dolazi do stvaranja dolinskog lednika. On predstavlja udubljenje koje ima oblik amfiteatra koje je sa jedne strane otvoreno prema planinskom podnožju, i čije su stjenovite strane strme i imaju oblik grebena, dok mu je dno blago zatalasano. Ona strana koja je otvorena svedena je na zaobljen […]
Uadi
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićUadi predstavljaju jaruge ili klance na Bliskom istoku ili na sjeveru Afrike, i suvi su tokom većeg dijela godine, a prižaju se u dužini od nekoliko desetina do nekoliko stotina ili hiljada kilometara, dok im širina može biti nekoliko desetina kilometara. Riječ uad znači „dolina“ ili „klanac“ na arapskom jeziku. Tokom većine […]
Rečna ostrva ili ade
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićRječna ostrva tj. ade nastaju nagomilavanjem rječnog nanosa u koritima velikih ravničarskih i nizijskih rijeka, koje imaju sasvim mali pad, a velike količine transportovanog sitnog materijala. Na onim djelovima rječnog toka gdje se u koritu smanjuje mehanička snaga rijeke taloži se materijal kojeg nosi rijeka u vidu podvodnog spruda, a njegovim narastanjem […]
Aluvijalna ravan
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićAluvijalne ravni predstavljaju prostrane nanosne ravnice, koje se nalaze oko rječnih korita. One nastaju akumuliranjem rječnog nanosa prilikom migracije rječnih korita ili prilikom izlivanja rječnih tokova iz korita i plavljenjem dna doline. Naziv aluvijalnih ravni potiče od latinske riječi alluvio što u prevodu znači nanos, pa se zbog ovoga sav rječni materijal […]
Klif
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićKlif je strm odsjek, koji se u vidu nekakvog zida uzdiže iznad površine mora, a nastaje kao posledica rada talasa koji se razbijaju o stjenovite obale. U visini do koje se prostire uticaj talasa, vrši se intezivno potkopavanje obale i dolazi do obrazovanja talasne potkapine. Tokom dužeg vremenskog perioda i intezivnog potkopavanja […]
Talasna potkapina
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićTalasna potkapina je polupećina u gotovo vertikalnoj obali, a nastaje kao posledica abrazionog djelovanja talasa na stjenovitu obalu. Ove svojevrsne pećine nastaju direktim udaranjem talasa u nivou mlata, pri čemu dolazi do otkidanja pojedinih komada stijena. Dubina talasnih potkapina zavisi od geološke građe i inicijalnog reljefa obale o koju se talasi razbijaju. […]
Zemljine piramide – glavutci
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićZemljane piramide ili glavutci, predstavljaju poseban vid rđavog zemljišta, i imaju izgled stubova nepravilnog oblika, čija visina može dostizati nekoliko desetina metara i imati prečnik od nekoliko metara. Građu zemljinih piramida čini slabo vezani materijal, različitog granulometrijskog sastava. Na vrhu zemljanih piramida, po pravilu, uvijek se nalazi stjenoviti blok, znatno čvršćeg i […]
Vrtače
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićVrtače su udubljenja u krečnjacima široka do 200-300 m, a neke su čak i veće. Širina im se kreće 20-50 m, dok im je dubina 5-10 m, a neke mogu imati dubinu i više desetina metara. One predstavljaju najčešći oblik površinskog kraškog reljefa, i mogu imati oblik. One nastaju urušavanjem tavanica, pećina […]
Prevlaka ili tombolo
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićPrevlaka (tombolo) je sprud koji spaja kopno sa obližnjim ostrvom, a izrađen je od pjeskovitih i šljunkovitih nanosa. Nakon stvaranja prevlake koja povezuje kopno i obližnje ostrvo, samo ostrvo preobraća se u poluostrvo. Prevlaka nastaje na zavjetrinskoj strani ostrva, gdje se javlja intenzivna akumulacija pjeskovitog i šljunkovitog materijala. Na strani ostrva, koja […]
Kraška polja
Priredili: MarkoČabarkapa, Ivan MijanovićTo su duboke depresije, koje su zatvorene ili poluzatvorene, a izdužene u pravcu pružanja slojeva. Dugačke su od 2 do 60 i više km, a široke od nekoliko stotina metara, pa do 10-15 km. Dno im je ravno i izgrađeno od aluvijalnog materijala i gline. Ona nastaju u onim oblastima, gdje je […]
Eolska erozija
Priredila: Pava SavićevićEolska erozija predstavlja geomorfološki proces izgrađivanja oblika u reljefu djelovanjem mehaničke snage vjetra. Naziv eolske erozije potiče od imena Eol, grčki bog vjetra. Vjetar se javlja skoro na svim područjima Zemljine površine i veoma su rijetka i prostorno ograničena mjesta na kopnu na kojim se vjetar ne javlja. Sav proces eolske erozije dešava […]
- 1
- 2
