Litosoli

To su šljunkovita ili kamenita zemljišta koja zahvataju znatne prostorne cjeline na površini zemlje. Litosoli se najčešće javljaju na odsjecima i liticama koje su karakteristične za rasjede, kanjone i klisure. Ovaj tip zemljišta se javlja i na blažim terenima, naročito u kršu, a razlog za njihovo pojavljivanje na ovim prostorima je posledica nedostatka vegetacije i djelovanja erozije izazvane vjetrom i vodom. Prilikom stvaranja zemljišta na matičnim stijenama, litosoli predstavljaju prvi stadijum u njihovom stvaranju, i njihovom evolucijom, nastaju drugi tipovi zemljišta. Na nekim površinama, litosoli mogu biti dominantna zemljišta, dok se u nekim drugim situacijama mogu javiti kao djelovi drugih tipova zemljišta.

Na litosolima se javljaju biljke sa minimalnim zahtjevima, kao što su neke vrste trava, crni bor i bor krivulj. Prema hidrotermičkom režimu ova zemljišta se dijele na tri pod tipa:

-aridni (pustinjski, polupustinjski, suvostepski i suvosavanski) sa sadržajem humusa od 0,5-1,5%,

-subaridno-subhumidni litosoli (stepski i kserošumski) sa sadržajem humusa od 5-7%

-humidni (šumski, alpski i subalpski) sa sadržajem humusa do 15%.

U privrednom pogledu, litosoli su uglavnom vezani za stočarstvo i šumarstvo, dok je zemljoradnja nemoguća ili neracionalna. I pored toga što je ovo zemljište pogodno za stočarstvo i šumarstvo, pretjerana eksploatacija ovih zemljišta od strane jedne od ove dvije privredne djelatnosti, može dovesti do ubrzanog uništavanja ovih zemljišta.