Planina Altaj

Klima je kontinentalno planinska sa prosječnom januarskom temperaturom od -15 do -32 °C i u ljetnjim mjesecima se kreće od 14 do 16 °C. Godišnja količina padavina u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Altaja je od 1000 do 2000 mm, a u jugoistočnom od 200 do 300 mm.

Hidrološka situacija na Altaju je definisana klimatskim determinantama. Najveće rijeke koje otiču prema sjeveru (Katunj, Bija, Buja) vodu dobijaju od otopljenog leda (oko 8000 km² površine je prekriveno lednicima) i od ljetnjih kiša. Rijeke koje otiču ka jugu, konkretno ka pustinji Gobi su dosta kraće i siromašnije vodom. Altaj je sa limnološkog aspekta bogat predio Azije. Na njemu se nalazi oko 3500 manjih i većih jezera koja su uglavnom slana.

Sjeverozapadno od pustinje Gobi, u dužini od oko 1500 km se pruža mongolski Altaj. U podnožju ovog dijela planinskog sistema Altaja se nalaze manje površine šuma i livada i nešto plodnije manje riječne doline koje se navodnjavaju vodom manjih planinskih riječica. Ove predjele nastanjuju rijetka mongolska plemena koja se bave nomadskim stočarstvom i zemljoradnjom. Pored Mongolije, Altaj pripada još i Kini, Kazahstanu i Rusiji. Područje Altaja je od izuzetne važnosti za ove države jer je veoma bogato rudama obojenih metala.

Zanimljivo je istaći da su Altajske planine u dalekoj prošlosti bile dom Denisovskog čovjeka. On je uslovno rečeno, savremenik neandertalca i homosapiensa, a stigao je na prostore Altajskih planina prije modernog čovjeka. Znanje o Denisovskom čovjeku proizilazi prije svega iz DNK dokaza i artefakata, koji su 2008. godine pronađeni u Denisovskoj pećini kod Altajskih planina u južnom Sibiru. Njegov DNK je neobično dobro očuvan zbog izrazito niske srednje temperature u Denisovoj pećini.

Što se tiče biogeografske slike na Altaju, interesantno je istaći da šumski predjeli zauzimaju oko 70 % teritorije i to uglavnom u nižim i srednjevisinskim predjelima planine. Inače, floru na Altaju karakteriše vertikalna zonalnost. Može se izdvojiti planinska subpustinja, planinska stepa, planinske visoke šume i najvisočiji planinski predjeli. Što se tiče životinjskog svijeta može se reći da prati zonalnost biljnih vrsta Altaja. Naime, najzastupljenije su polupustinjske i stepske životinje, a značajno je istaći da je Altaj područje koje je veoma bogato raznim vrstama ptica.