
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko Ivanović
Srednji atmosferski pritisak na površini mora iznosit 1kg/cm2, što bi odgovaralo pritisku stuba mora visine 10,33 m. Dubinska raspodjela pritiska u moru povećava se na svakih 10 m približno za 1 bar ili 105 Pa. Pritisak mora važan je za rastvaranje gasova i njihov prelaz iz atmosfere u hidrosferu. Pritisak utiče direktno na ronjenje ljudi i plovila u moru, a zatim na ostala osobine mora, na širenje zvuka, gustinu. U okeanskoj vodi se, zbog manje ili veće količine rastvorenih soli, mnoge fizičke osobine hemijski čiste vode mijenjaju, među njima osmotski pritisak, tačka zamrzavanja i ključanja. Kad čvrsto ili tečno tijelo počne u određenom prostoru da isparava i prelazi u gasovito stanje, njegovi se molekuli utiskuju u taj prostor sa izvjesnom ekspanzivnom snagom tzv. naponom ili pritiskom. Slično se događa i pri rastvaranju soli u vodi, samo su fizičke osobine tog procesa drugačije. Pri rastvaranju se molekuli soli utiskuju u vodu tzv. naponom rastvaranja i neprestano se kreću sa manjom ili većom brzinom od mjesta jače prema mjestima slabije koncentracije (zgusnutosti), sve dok se u cijeloj rastvarajućoj tečnosti ne uspostavi ravnoteža i izjednačenje gustine. To se može događati i kroz propustljive membrane, šupljikave, porozne pregrade, ili smjese, koje dijele tečnosti različite koncentracije. U tom se slučaju i rastvor sa većim salinitetom razliva i rasprostranjuje u manje slan sve dotle, dok se sa obje strane membrane, pregrade ili smjese ne izjednače. Taj proces se zove osmoza, a pritisak njome izazvan je osmotski pritisak. Isto onako, kao što isparavanje tečnosti u određenoj zapremini prestane, čim naponski pritisak dostigne maksimalnu vrijednost, i prostor se zasiti parom, ima i svaki rastvor određenu vrijednost maksimalnog osmotskog pritiska.
S povećavanjem pritiska zgušnjava se more i ta pojava zove se stišljivost (kompresibilitet). Stišljivost je fizičko svojstvo koje se iskazuje u zgušćavanju mora. Veći značaj ima u vrlo dubokim djelovima mora, gdje su izuzetno visoki pritisci velikih masa mora koje su često u stanju poremećene ravnoteže, to jest vrlo slabe slojevitost. Kad bi se more moglo osloboditi svojstva stišljivosti, nivo bi mu se povisio za 30 m u odnosu na današnji nivo. Navedena pojava proizvela bi višestruke i tragične posljedice, jer bi se glavne luke savremenog svijeta našle pod morem. Viskoznost vode se može označiti kao njena ljepljivost ili tegljivost, manifestuje se preko otpora do kojeg dolazi prilikom kretanja tečnosti, ili kroz tečnost. Viskoznost vode je relativna veličina, uslovljena gustinom i temperaturom: manje gusta voda, na višoj temperaturi, je i manje viskozna. Kopneni organizmi ne poznaju problem otpora vazduha pri kretanju jer je njegova gustina mala. Kod vodenih organizama brzina kretanja je ograničena viskoznošću vode. Stoga dobri plivači moraju imati hidrodinamičnu liniju, tj. moraju biti riboliki. Nasuprot, sesilni i slabo pokretni vodeni organizmi imaju bizarne oblike.
Objavljen: Doderović, M., Ivanović, Z. (2008). Okeanografija-Geografski aspekti. Nikšić: Geografski institut Filozofskog fakulteta, 75-76.




