Priredio: Marko Knežević

Slika 1. Makroseizmička regionalizacija Crne Gore
Tektonski zemljotres jačine 5,1 po Rihteru, koji je pogodio područje plavske opštine 04. januara 2018. prvi je i najači sa epicentrom na ovom području. Epicentar se nalazio 8 kilometara sjeverozapadno od Plava, u izvorištu Pepićke rijeke, a hipocentar prema izvještajima Seizmičkog zavoda Crne Gore na dubine oko 20 kilometara. Zato se njegovo najače dejstvo osjetilo u selu Pepiću, zatim u Plavu. Za razliku od vulkanskih i urvinskih, tektonski zemljotresi su najači. Oni nastaju slijeganjem slojeva. Može se pretpostaviti da je do tog slijeganja kod ovog zemljotresa došlo na dijelu velike dislokacije (pukotine) koja se pruža iz sjeverne Albanije prema sjeveru, preko Gusinjske kotline i Zlorečice u pravcu Andrijevice. Prvim slijeganjem ne mogu se popuniti nastale šupljine među slojevima, pa se nastavlja i dalje slijeganje pri čemu nastaju sve slabiji zemljotresi. Najači naknadni zemljotres bio je snage 4,1 Rihterove skale. Prvi i ovaj zemljotres izazvali su materijalne štete, koje nijesu sanirane. Da je prvi zemljotres trajao samo koju sekundu duže, šteta bi sigurno bila mnogo veća, a možda bi bilo i ljudskih žrtava ili povrijeđenih. Šteta bi vjerovatno bila manja da se vodilo računa o aseizmičkom građenju kuća i drugih objekata i o aseizmičkom prostornom i urbanističkom planiranju i projektovanju.
Dana 12. 09. 2020. u 07 časova i 27 minuta registrovan je zemljotres na 9 km zapadno od Plav, jačine 2,7 stepeni Rihterove skale ili V - VI stepeni Merkalijeve skale, sa hipocentrom na dubini od 4 km.
Objavljen: Knežević, M. (2022). Plavska Župa. Beograd: Štampar Makarije, Podgorica: Obodsko slovo, 112.




