
Temperatura mora
Priredili:Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićTemperatura je prvo i najvažnije fizičko svojstvo mora. Temperatura je stepen toplote, a toplota je energija u prelazu od "izvora" do "potrošača".Energija zračenja Sunca dolazi do mora putem direktne i raspršene (difuzne) radijacije. Na površini mora, kada dospiju Sunčevi zraci, jedandio odmah se odbije (refleksija) i vraća se ponovno u atmosferu ili […]

Boja i providnost morske vode
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićRadi boljeg razumijevanja elektromagnetnog spektra i njegovog manjeg dijela koji je vidljiv kao svjetlost, neophodno je shvatiti neke složenosti u vezi sa njim. Veoma mali segment ovog spektra nazvan je vidljiva svjetlost i može biti podijeljen na osnovu talasnih dužina na: ljubičasti, plavi, zeleni, žuti, narandžasti i crveni nivo energije. Kombinovane,ove […]

Uzrok niskim temperaturama okeanske vode u velikim dubinama
Priredio: MiroslavDoderović, Zdravko IvanovićNa primjerima se pokazalo da se temperature u okeanskim vodama sa dubinom smanjuju i da u abisalnim oblastima spadnu ispod 2ºC. S druge je strane primjerima za Sredozemno more dokazano da su temperature od izvjesne dubine do dna relativno konstantne i da uglavnom odgovaraju temperaturi morske površine u zimskim mjesecima. To bi […]

Gustina morske vode
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićGustina se definiše kao masa po jedinici zapremine ili koliko je teško nešto u odnosu na svoj oblik. Jedinice gustine se predstavljaju u gramima po kubnom centimetru (g/cm3), sa tim da čista voda ima gustinu 1,0 g/cm3. Gustinačiste vode je 1000 grama po kubnom centimetru (g/cm3) na 4°C, koja stižu kao […]

Podjela temperatura u dubinama okeana
Priredio:Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićNa osnovu svih napomena i grafičkih prikaza proizilazi, da se nepravilnosti u termičkoj slojevitosti javljaju u površinskim dijelovima okeanai najčešće do dubine od nekoliko stotina m. Vertikalna podjela temperatura se javlja u nekoliko oblika, i da se ne bi morala u svakom slučajuopisivati, dobila je naročite oznake, isto onako kao i razne […]

Podjela okeanskih sedimenata
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićOkeanski sedimenti se mogu podijeliti sa nekoliko gledišta, ali je za nas najglavnija geografsko-genetička podjela sedimenata (po njihovom postanku, odnosno porijeklu) jer se po njoj najjasnije vidi koje su vrste sedimenata najvažnije za kontinuirano povećenje okeanskog dna. Sa genetskog stanovišta mogu se razlikovati: terigeni ili kontinentalni, biogeni (porijeklom od okeanskih organizama), […]

Gasovi u morskoj vodi
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićPovršina okeana je najbliža atmosferi i shodno tome sadrži sve gasove. Voda prima gasove kroz svoje turbulentno kretanje. Iz atmosfere prelaze gasovi u more (hidrosferu) i donose ih pritoke s okolnog kopna. Gasovi nastaju u moru biohemijskim procesima i direktnim oslobađanjem prilikom podmorskih vulkanskih erupcija. U gasove spadaju: kiseonik, ugljen-dioksid, azot […]

Hidrološki ciklus
Priredio: Ivan MijanovićHidrološki ciklus predstavlja proces kružnog kretanje vode i prolaska vode kroz različite zemljine sfere. U ovom procesu učestvuju 4 zemljine sfere: atmosfera, hidrosfera, litosfera i biosfera. Dominantni faktor koji utiče na stvaranje i pomjeranje vodene pare je sunčeva energija, dok za pojavu atmosferskih padavina i kretanja vode po topografskoj površini, dominantnu ulogu ima […]

Unutrašnji talasi
Priredili:Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićPrilikom ekspedicije brod “Fram” po Polarnom moru bio je u vodama oko Tajmana, sjeverno od Sibira, često znatno usporavan u kretanju bez ikakvog vidljivog uzroka. Norveški mornari su još ranije znali da ima takvih ,,mrtvih voda”, gdje se jedrilicama, pa čak i parnim brodovima, kadkad ne može rukovati, ali čim iz njih […]

Morske mijene
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićPlima i osjeka su periodične oscilacije površine vodenog pokrivača Zemlje prouzrokovane djelovanjem opšte gravitacije u svemiru, prije svega Mjeseca i Sunca. Dva puta dnevno, tačnije za 24 časa i 50 minuta, nivo mora se uzdiže, i ta voda plavi obale. Ta pojava je poznata pod imenom plima (rus.прилив, engl. flood-tide, nem. […]

Lučko doba
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićVeličina morskih doba se mjeri redovnim osmatranjem visine nivoa vode na vodomjerima. U većim lukama postoje specijalni aparati - mareografi, koji automatski ispisuju mareograme – linije koje pokazuju promjene nivoa mora u toku određenog vremena. Proučavanjem mareograma došlo se do značajnih rezultata u poznavanju osobenosti morskih doba u Svjetskom moru.Po statičkoj […]

Veličina morskih doba u Svjetskom moru
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićVeličina morskih doba na okeanskim ostrvima iznosi prosječno oko 80 cm (ima i izuzetaka – na Kanarskim ostrvima do 2,5 m) i u osnovi se poklapa sa proračunima statičke teorije. U blizini obala nastaju velike promjene u kretanju vode plimskog talasa, pa se znatno mijenja i veličina morskih doba. Na rtovima […]

Mlat mora i energija morskih talasa
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićVeoma značajne promjene događaju se u obliku talasa i kod samog talasanja pri približavanju obalama. U njihovoj blizini nalaze najveću prepreku pravilnom i slobodnom kretanju, pa je zato na tim djelovima mora talasanje vrlo nepravilno, isprekidano, burno. Ranije je spomenuto kako čestice u oscilacionim talasima opisuju sve izrazitije eliptične putanje što […]

Obala, tipovi, razuđenost i oblici
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićU užem smislu pod pojmom obale podrazumjeva se granična crta između obale i kopna. Kako je more kategorija koja je pokretna, to jeste nema stalni karakter, granična linija se stalno mijenja. Ali pošto se morska voda obično dva puta u toku dana redovno izdiže i spušta, te jedan dio kopna za […]

Golfska struja
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićGolfska struja je najproučenija morska struja. Ime je dobila po tome što dio njenih voda potiče iz Meksikanskog zaliva (Golf, golfo). Evropski pomorci su je upoznali u prvoj polovini XVI vijeka, koristeći je za brži povratak iz Amerike u Evropu. Prva karta ove struje objavljena je tek 1783. godine. U to […]

Morski nivo
Priredio: MiroslavDoderović, Zdravko IvanovićProučavanjem Zemlje i njenog oblika znamo da bi ona imala elipsoidan oblik samo onda kada bi bila čitava obavijena morskom vodom, iste visine, tj. kada bi predstavljala vodenu loptu i kada uz to ne bi bilo još i zemljinog kretanja ili rotacije. Ali takav njen oblik remeti nepravilna raspodjela kopna i okeana […]

Promjena saliniteta sa dubinom
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićPored godišnje (horizontalne) raspodjele postoje i vertikalne promjene u salinitetu Svjetskog mora. Vertikalne promjene u raspodjeli slanoće objašnjavaju se halobatičnim linijama. To su crte koje pokazuju tok (hod) određene slanoće od nulte površine do odgovarajuće dubine ili dna mora. Fizičko-geografski uslovi pojedinih djelova mora najčešće utiču na regionalne specifičnosti u dubinskoj […]

Zemljotresni i eksplozioni talasi
Priredio: MiroslavDoderović, Zdravko IvanovićPonekad se na okeanima pojavi vrsta talasa koja je izazvana subokeanskim zemljotresima, dislokacijama, vulkanskim eksplozijama i erupcijama. Zemljotresi postaju na dnu okeana odakle se prošire do površine i tu mogu proizvesti dosta čudnovato, a pri obalama i pustošeće dejstvo, ali ipak nemaju veći morfološki značaj zbog relativno rijetkih pojava. Ti talasi se […]

Geografska raspodjela saliniteta u okeanima
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićSalinitet se na okeanskim pučinama kreće od 32-38‰ i on, se smatra konstantnim dok se u morima i zalivima često javljaju kolebanja. Na okeanima se kao i u morima najveće količine soli nalaze u onim oblastima koje su izložene najvećim isparavanjima i najmanjem priticanju slatke vode. Prema tome najveći salinitet se […]

Vjetrovni talasi
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićNajvažniji tip okeanskih talasa izazvan je uticajem vjetra. Kad vetar počne djelovati izazove na morskoj površini nejednaku podjelu pritisaka, jer nikad ne duva istom, nepromjenljivom jačinom nego na mahove, nepravilnim, slabijim i jačim udarima. Na taj način se, pod uticajem nejednakih pritisaka i trenja vazduha sa površinskim česticama vode počnu obrazovati […]

Desalinizacija
Priredio: MiroslavDoderović, Zdravko Ivanović Stanovništvo je u porastu, konzumira sve veće količine vode svake godine. Kako svježa voda postaje deficitarna materija stanovništvo je počelo da konzumira okean kao izvor vode za upotrebu. Desalinizacija, ili uklanjanje soli iz morske vode, nameće se kao proces za iskorišćavanje najvećeg vodenog resursa na Zemlji-Svjetskog mora. Desalinizacija može obezbijediti čistu […]

Provođenje zvuka u morskoj vodi
Priredio:Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićProsječna brzina zvuka u okeanu je 1450 m/s. To je preko četiri puta brže od brzine zvuka kroz vazduh, koja iznosi 334 m/s po suvom vremenu na temperaturi od 200C. Širenje zvuka u moru zavisi od distribucije temperatura, saliniteta, pritiska, rastvorenih gasova i prisustva materija organskog i anorganskog porijekla. Fluktacija temperatura, saliniteta […]

Pritisak, stišljivost i viskoznost morske vode
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićSrednji atmosferski pritisak na površini mora iznosit 1kg/cm2, što bi odgovaralo pritisku stuba mora visine 10,33 m. Dubinska raspodjela pritiska u moru povećava se na svakih 10 m približno za 1 bar ili 105 Pa. Pritisak mora važan je za rastvaranje gasova i njihov prelaz iz atmosfere u hidrosferu. Pritisak utiče direktno […]

Zemljotresi i mora
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićZemljotresi spadaju u one prirodne pojave koje najčešće povezujemo sa katastrofama. To je posljedica ogromne energije seizmičkih udara, nepredviđenosti vremena njihovog pojavljivanja i širine prostora koji bivaju zahvaćeni njima. Sastav i građa Zemljine kore različiti su u području okeana u odnosu na kontinente. Tako, pod okeanima leži bazalt, teška, čvrsta stijena, […]

Talasi u plitkim vodama
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićPored oscilacionih talasa, gdje se vodene čestice kod talasnog brežuljka kreću unaprijed, a kod doline unatrag, postoji i drugi tip talasa, koji je naročito razvijen u plitkim vodama, blizu kopnenih obala. To su talasi translacije, gdje se sve čestice kreću unaprijed, u pravcu širenja talasa, i ne nalaze nikakvu naknadu uretrogradnom […]

Nepomični talasi
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićU zatvorenim i sporednim morima, kao i u velikim zalivima, javlja se naročita vrsta talasa, kod kojih vodene čestice nemaju kružne putanje nego se istim putem vraćaju unatrag ili na više istim putem, kojim su pošle unaprijed ili na niže. Takva dizanja i spuštanja vodenih površina, često bez vidljivih uzroka, prvo […]

Salinitet i određivanje saliniteta morske vode
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićJedan od prvih pronađenih metoda za određivanje saliniteta vode je da ispari pažljivo izmjerena količina vode u potpunosti i da se potom izmjeri težina ostatka. Međutim, tačnost ove metode je ograničena i ovaj proces zahtijeva puno vremena. Još jedan način mjerenja saliniteta je da se iskoristi prednost činjenice da je odnos […]

Hemijski sastav morske vode
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićVoda je veoma bitna za sve forme života na Zemlji. Voda je primarna komponenta svih organizama i učestvuje u njihovoj građi između 65 i 95 % (ljudski organizam sadrži 65 % vode od ukupne težine). Naša krv, koja je tako važna za transport hranljivih i uklanjanje otpadnih sastojaka je 90 % […]

Okeanski rovovi
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićDubokomorski rovovi su druga glavna i najveća reljefna cjelina mora jer obuhvataju 260,106.000 km2 ili 71,6% dna Svjetskog mora. Dubokomorski rovovi vrlo su duge i uske depresije strmih strana, koji u poprečnom presjeku imaju oblik slova U, dok su dubokomorske uvale formirane u obliku slova V. Najbolje je istražen 3500 km […]

Struje u Sjevernom ledenom okeanu i u antarktičkim vodama
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićNa osnovu proučavanja ekspedicija na brodovima »Fram« i »Sedov«, kao i na osnovu novijih podataka ekspedicija koje rade na velikim ledenim santama, utvrđeno je da u istočnoj polovini basena ili Atlanskoj kotlini (između grebena Lomonosova, Sjeverne zemlje i Špicberških ostrva) postoji strujanje vode u pravcu suprotnom kretanju kazaljke na satu. Ono […]

Struje u Indijskom okeanu
Priredio: MiroslavDoderović, Zdravko IvanovićStruje u Indijskom okeanu se razlikuju od struja u Atlantskom i Tihom okeanu, što je normalno posljedica njegove veličine i položaja. Pošto je Indijski okean najvećim dijelom u južnoj hemisferi, cirkulacije površinske vode variraju za razliku od onih u Atlantskom okeanu i Pacifiku. Od novembra do marta, ekvatorsko cirkulisanje je slično onom […]

Struje u Atlanskom okeanu
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićAtlantski okean ima vrlo razvijen sistem morskih struja. Njegovu najkarakterističniju odliku sačinjavaju dva izrazita kola struja, čiji se centri nalaze oko 30° sjeverne geografske širine i oko 20° južne geografske širine Pojedini djelovi tih kola imaju različite nazive. Drift zapadnih vjetrova oko 60° južne geografske širine prolazi kroz Drejkov kanal donoseći […]

Struje u Tihom okeanu
Priredio: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićStruje u Tihom okeanu imaju u opštim crtama sličan raspored kao u Atlantskom okeanu. Razlike su neznatne. U Pacifiku postoje Sjeverna i Južna ekvatorska struja, Ekvatorijalna povratna struja, kao i više drugih struja koje odgovaraju atlanskoj Golfskoj struji, Labradorskoj struji itd. Najzad, i u Tihom okeanu postoje dva zatvorena kola struja. […]

Morske struje
Priredio: Prof dr Miroslav Doderović i Zdravko IvanovićPovršinski slojevi vode mora i okeana kreću se u širim ili užim pojasevima u određenom pravcu, jednakom ili promjenljivom brzinom, zbog čega pod jećaju na „rijeke” koje teku po površini Svjetskog mora i nazivaju se morske struje. Prema temperaturi vode one se dijele na tople i hladne struje. Pravac […]

So u vodi
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićSalinitet predstavlja ukupnu masu čvrstih supstanci koje su rastvorene u vodi. Primjećuje se da supstance moraju biti u čvrstom stanju, i prema tome uključuju i rastvorene gasove, koji pod dovoljno niskom temperaturom, stvarno postaju kao čvrsti – na primjer čvrsto stanje CO2 je poznato kao suvi led. Definicija saliniteta i njegovo […]

Morski talasi
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićNa okeanskoj pučini je površina tek u izuzetnim slučajevima u potpunom miru, dok je na sporednim morima za vrijeme duže tišine dosta često ravna i glatka kao ogledalo. Ako se upitamo šta je talasanje mora, i kakva mu je struktura, sa pouzdanošću možemo odgovoriti jedino, a to je da ništa nije […]

Led u moru
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićLed je redovna pojava na površini polarnih mora i djelova okeana. Temperature su sve niže ukoliko se ide od Ekvatora ka polovima. Zbog toga u polarnim oblastima srednja godišnja temperatura pada ispod 0°C, uslijed čega se u morima javlja led. Led se pojavljuje u tranzicionom sloju između hidrosfere (mora i ostale […]

Hidrološki ciklus
Priredili: Miroslav Doderovic,Zdravko IvanovićVode Hidrosfere se mogu podijeliti na okeane, površinske vode, podzemne vode kontinenata, polarne i kontinentalnezaleđene mase i atmosferu. Ukupna količina vode iznosi oko 1,43 · 109km3. Oko 94% od toga čine vode okeana i ivičnih mora. Najveći dio slatke vode je sadržan kao kontinentalni led u polarnim predjelima kao i u vidu […]

Geografska raspodjela mora i kopna
Priredili: Miroslav Doderović, Zdravko IvanovićOdnos mora i kopna je dinamička pojava. Površina mora izložena je stalnim promjenama (vremenskim i prostornim) koje se direktno odražavaju na promjene nivoa mora. Na primjer, promjene nivoa mora koje su uslovljene svakodnevnim promjenama atmosferskog pritiska iskazuju se na dva načina: 1.kao statički otpor hidrosfere na pritisak vazduha i 2. kao dinamički učinak hidrosfere […]